. Vrata groblja Mirogoj obrasla bršljanom vode do jednog od najljepših zakutaka Zagreba. Umjetnički izrezbareni nadgrobni spomenici zadivljuju oblicima i izradom i možemo ih razgledati tijekom lagane šetnje mirogojskim mirom. Na tom

ulomci i ukrasna plastika iz crkava, kapela, burgova i dvoraca. Vrijednu skupinu predmeta čine grbovi, nadgrobni spomenici i spomen-ploče s umjetničkim i stilskim obilježjima gotike, renesanse, baroka i klasicizma, koji usto imaju vjerska

Naime, crkva s grobljem nalazi se na području na kojemu su i Rimljani običavali pokapati svoje mrtve, o čemu svjedoče nadgrobni spomenici pronađeni u njezinoj blizini u drugoj polovini prošlog stoljeća. I Hrvati su, nakon što su se ovamo doselili, počeli

seže u davne dane kad su antički Rimljani u ovom kraju otvarali velike radionice i kamenolome, o čemu svjedoče brojni nadgrobni spomenici . Ovo je mjesto ujedno i geopolitički zanimljivo jer se s predivne Gore može vidjeti cijelo Zagorje. Iako površinom ne

je život poput rijeke koja teče, da smo tu na ovom svijetu samo prolaznici, da se u biti ništa ne mijenja. nadgrobni spomenici u Bosni i Hercegovini, rjeđe u Dalmaciji i Crnoj Gori, najčešće u obliku ploče, obeliska, srkofaga, sanduka, ili križa

i Miljevaca. nadgrobni spomenici na mjesnom groblju svjedoče da je nekad na ovom području živjelo pretežno hrvatsko stanovništvo. Svete mise u crkvi

reljefima koji su u arheološkom kontekstu bili dio jedne veće arhitektonske strukture. nadgrobni spomenici nego su dio jedine veće cjeline. Oni su u knjizi podijeljeni u glavne skupine koje su determinirane kao ugradbeni i

bit će od pomoći. nadgrobni spomenici često su izvori informacija.

obitelji. Nekad većinsko hrvatsko mjesto doživjelo je sudbinu brojnih hrvatskih mjesta na području Bukovice i samo nadgrobni spomenici na mjesnom groblju svjedoče da je nekad na ovom području živjelo hrvatsko stanovništvo.

sadrenih odljeva stećaka izloženo je 29 eksponata nastalih u razdoblju od XIII. do XVI. st. Stećci su jedinstveni nadgrobni spomenici monolitnoga karaktera nastali u srednjem vijeku, uglavnom na tlu Bosne i Hercegovine, Hrvatske (u Dalmaciji,

osoba na raznim mjestima. U svezi s Blaževim tumačenjem raspela s grančicom, jedna su od zanimljivosti, zasigurno, i nadgrobni spomenici koje je izrađivao za krasnarsko groblje. Naime, na svim tim spomenicima uklesana imena i datumi obojani su izrazito

potrebe istih postrojbi i ambulante. Kuće su opljačkane i / ili spaljene. Groblja grabovičkih Hrvata su opustošena. Nadgrobni spomenici su srušeni, a neki stari grobovi su otvoreni, a pokojnikove kosti su baćene u Neretvu. Muslimanski generali R. Delić i

koji je donosio vodu iz obližnjeg Lisičića, te forum na kojem su bile važne javne zgrade. O tome govore i brojni kameni nadgrobni spomenici koji su tamo pronađeni-cipusi, stele i nadgrobne are.

pokojnika. Grobni prilozi su najčešće uvoz iz radionica zapadnog i istočnog dijela Rimskog carstva, dok su kameni nadgrobni spomenici rad domaćih klesarskih radionica i majstora klesara prema uvezenim uzorima.

. Još 1886 g. Truhelka je našao u katoličkom groblju "Karaula" odlomak nadgrobne ploče sa natpisom u kome se čita AELIO. Nadgrobni spomenici sa ovog mjesta pripadaju rimskom groblju [ 21 Patsch, WM V, 236 - 237 i natpis prema crtežu Truhelke u GZM VII, 1895, 582,